Fotografija

Napisano između 1330. i 1332. godine, delo „Zapisi u dokolici“, sa svojom bezvremenom vrednošću i šarmom, jedva da oslikava burno vreme u kome je poteklo iz pera budističkog sveštenika Jošide Kenka. Uprkos borbi za prevlast između cara Go-Daigoa i vladajuće porodice Hođo, Kenko je „nemajući šta da radi i nasumice beležeći koje god da su mu misli pale na pamet“, iza sebe ostavio, iako nameravajući da niko ne pročita njegove misli, delo istorijske vrednosti u kome su opisani običaji, verovanja i način života u srednjevekovnom Japanu.
Iako je ovaj klasik japanske književnosti sastavljen od 243 kratka poglavlja, od kojih su neka dugačka svega par rečenica, autor u njima obrađuje raznovrsne teme koje je prožeo humorom.
Prianjajući za tradiciju, budizam i uživanje u osamljenosti, sve teme koje Kenko obrađuje su ispunjene, iako nekada prećutno, prihvatanjem budističkih uverenja. Iznad svega, Kenko na prvom mestu ističe jedno od osnovnih japanskih estetskih načela: da je lepota neraskidivo povezana sa nepostojanošću.
Iako je ovaj klasik japanske književnosti sastavljen od 243 kratka poglavlja, od kojih su neka dugačka svega par rečenica, autor u njima obrađuje raznovrsne teme koje je prožeo humorom.
Prianjajući za tradiciju, budizam i uživanje u osamljenosti, sve teme koje Kenko obrađuje su ispunjene, iako nekada prećutno, prihvatanjem budističkih uverenja. Iznad svega, Kenko na prvom mestu ističe jedno od osnovnih japanskih estetskih načela: da je lepota neraskidivo povezana sa nepostojanošću.
Topics
Publisher
- Prijavi se ili registruj da pošalješ komentar
Comments