Fotografija
Odlomak:
Poput već objavljenih knjiga o austrougarskim bojnim brodovima i krstaricama, i ovaj se rukopis oslanja na seriju članaka o austrougarskim podmornicama, objavljenih prije 25 godina u časopisu Hrvatski vojnik, a predstavlja poboljšano i prošireno izdanje knjige objavljene prije više od deset godina u Rijeci te odavno rasprodane. U međuvremenu sam došao do niza novijih i točnijih podataka, a zahvaljujući spremnosti izdavačke kuće Despot infinitus, bilo je moguće objaviti ovaj pregled svih austrougarskih podmornica, sagrađenih, planiranih, ali i nedovršenih, priče o njihovu nastanku, opisu tehničkih podataka, kao i njihovih operacija na Jadranskome i Sredozemnome moru tijekom Prvoga svjetskog rata.
Za hrvatsko čitateljstvo sigurno je zanimljivo da je većina ovih podmornica građena u hrvatskim lukama i brodogradilištima, poput Rijeke i Pule, u doba dok su podmornice – prema vlastitim projektima ili u licenci – gradile samo rijetke pomorske države, poput Velike Britanije, SAD-a, Francuske, Njemačke, Italije i Rusije. Austro-Ugarska također je počela gradnju podmornica prema stranim projektima, ali su poslije razvijeni i vlastiti projekti, tako su neke podmornice bile bolje od njihovih uzora. Zanimljiva je i gotovo nepoznata činjenica da su i hrvatski brodograditelji bili vrlo aktivni u projektiranju i gradnji austrougarskih podmornica, poput ing. Gjure Stipetića (rođenoga 1876. i smaknutoga 1946. godine) i ing. Leopolda Sorte (rođen 1891. i umro 1956. godine). Inženjer Stipetić bio je direktor brodogradilišta CNT sa sjedištem u Monfalconeu/Tržiću, a nakon Prvoga svjetskog rata predavao je brodogradnju na Tehničkoj visokoj školi, pisao za Hrvatsku enciklopediju i bio član odbora Prve hrvatske štedionice, temeljnoga stupa hrvatske privrede, što je i bio razlog za njegovo uhićenje, osudu i strijeljanje. Inženjer Sorta radio je u Rijeci kao projektant brodogradilišta Ganz-Danubius, a nakon rata predavao je brodogradnju u Zagrebu te bio tvorcem hrvatske tehničke terminologije, posebice u brodogradnji.
Poput već objavljenih knjiga o austrougarskim bojnim brodovima i krstaricama, i ovaj se rukopis oslanja na seriju članaka o austrougarskim podmornicama, objavljenih prije 25 godina u časopisu Hrvatski vojnik, a predstavlja poboljšano i prošireno izdanje knjige objavljene prije više od deset godina u Rijeci te odavno rasprodane. U međuvremenu sam došao do niza novijih i točnijih podataka, a zahvaljujući spremnosti izdavačke kuće Despot infinitus, bilo je moguće objaviti ovaj pregled svih austrougarskih podmornica, sagrađenih, planiranih, ali i nedovršenih, priče o njihovu nastanku, opisu tehničkih podataka, kao i njihovih operacija na Jadranskome i Sredozemnome moru tijekom Prvoga svjetskog rata.
Za hrvatsko čitateljstvo sigurno je zanimljivo da je većina ovih podmornica građena u hrvatskim lukama i brodogradilištima, poput Rijeke i Pule, u doba dok su podmornice – prema vlastitim projektima ili u licenci – gradile samo rijetke pomorske države, poput Velike Britanije, SAD-a, Francuske, Njemačke, Italije i Rusije. Austro-Ugarska također je počela gradnju podmornica prema stranim projektima, ali su poslije razvijeni i vlastiti projekti, tako su neke podmornice bile bolje od njihovih uzora. Zanimljiva je i gotovo nepoznata činjenica da su i hrvatski brodograditelji bili vrlo aktivni u projektiranju i gradnji austrougarskih podmornica, poput ing. Gjure Stipetića (rođenoga 1876. i smaknutoga 1946. godine) i ing. Leopolda Sorte (rođen 1891. i umro 1956. godine). Inženjer Stipetić bio je direktor brodogradilišta CNT sa sjedištem u Monfalconeu/Tržiću, a nakon Prvoga svjetskog rata predavao je brodogradnju na Tehničkoj visokoj školi, pisao za Hrvatsku enciklopediju i bio član odbora Prve hrvatske štedionice, temeljnoga stupa hrvatske privrede, što je i bio razlog za njegovo uhićenje, osudu i strijeljanje. Inženjer Sorta radio je u Rijeci kao projektant brodogradilišta Ganz-Danubius, a nakon rata predavao je brodogradnju u Zagrebu te bio tvorcem hrvatske tehničke terminologije, posebice u brodogradnji.
Publisher
- Prijavi se ili registruj da pošalješ komentar
Comments