Fotografija
Odlomak :
’’Geneza komunizma može se tražiti u Europi u različitim epohama i u različitim pojavama ideološke, društvene i političke naravi. Zapravo, ovisno o vlastitom mišljenju o tome što je bio komunizam, njegovi istraživači i interpretatori prosuđuju o njegovoj genezi na načine koji su daleko od suglasja.
Tražeći ideološke korijene komunizma, povjesničar će se prvo prisjetiti sna o postizanju apsolutnog i trajnog dobra, koji je u povijesti čovječanstva neprestano prisutan od antike. U takvom povijesnom poretku komunizam bi bio moderna kontinuacija gnoze u njezinoj manihejskoj interpretaciji, koja je pretpostavljala borbu između apsolutnog Dobra (u ovom slučaju komunizam ili u klasnoj formuli - proletarijat) i apsolutnog Zla (u ovom slučaju protivnici komunizma ili u klasnoj formuli - buržoazija). Perspektiva te borbe trebala bi biti slična onoj koju su prihvatili pristaše hilijastičke (u grčkoj terminologiji) ili milenarističke (u latinskoj terminologiji) vizije, što se u oba slučaja nađovezivalo na tisućljetnu, a zapravo vječnu, prevlast Dobra nakon njegove konačne pobjede nad Zlom. Treba primijetiti da komunizam nije bio jedini u predstavljanju takvih hilijastičkih vizija koje su se odnosile na suvremenost jer je i nacionalsocijalizam isticao perspektivu Tisućljetnog Reicha kao ostvarenje najvišeg Dobra (iako u posve različitom obliku).’’
’’Geneza komunizma može se tražiti u Europi u različitim epohama i u različitim pojavama ideološke, društvene i političke naravi. Zapravo, ovisno o vlastitom mišljenju o tome što je bio komunizam, njegovi istraživači i interpretatori prosuđuju o njegovoj genezi na načine koji su daleko od suglasja.
Tražeći ideološke korijene komunizma, povjesničar će se prvo prisjetiti sna o postizanju apsolutnog i trajnog dobra, koji je u povijesti čovječanstva neprestano prisutan od antike. U takvom povijesnom poretku komunizam bi bio moderna kontinuacija gnoze u njezinoj manihejskoj interpretaciji, koja je pretpostavljala borbu između apsolutnog Dobra (u ovom slučaju komunizam ili u klasnoj formuli - proletarijat) i apsolutnog Zla (u ovom slučaju protivnici komunizma ili u klasnoj formuli - buržoazija). Perspektiva te borbe trebala bi biti slična onoj koju su prihvatili pristaše hilijastičke (u grčkoj terminologiji) ili milenarističke (u latinskoj terminologiji) vizije, što se u oba slučaja nađovezivalo na tisućljetnu, a zapravo vječnu, prevlast Dobra nakon njegove konačne pobjede nad Zlom. Treba primijetiti da komunizam nije bio jedini u predstavljanju takvih hilijastičkih vizija koje su se odnosile na suvremenost jer je i nacionalsocijalizam isticao perspektivu Tisućljetnog Reicha kao ostvarenje najvišeg Dobra (iako u posve različitom obliku).’’
Publisher
- Prijavi se ili registruj da pošalješ komentar
Comments