Fotografija
Reč izdavača :
’’U izdanju Litterisa i uz likovno oblikovanje Crtaone pred nama se nalaze do sada na hrvatski neprevedena tri teksta posvećena problemu umjetnosti: "Nepoznato remek-djelo" o slikarskom perfekcionistu Frenhoferu, "Sarrasine" kojoj je Roland Barthes svojom analizom osigurao mjesto u klasicima kratke priče, i "Gambara" posvećena mističnoj viziji glazbe.
"Nepoznato remek-djelo", "Sarrasine" i "Gambara", tri su slavne Balzacove novele koje se odnose na slikarstvo, kazalište i glazbu te predstavljaju izabrani korpus tekstova posvećen umjetnosti, umjetniku i općenito stvaranju. U "Nepoznatom remek-djelu", slikarsko platno ima svoj život kao i slikar: ono otkriva dramu velikog umjetnika, učitelja i perfekcionista Frenhofera kojemu treba deset godina da završi sliku, a kad je pokaže prijateljima, oni u njoj vide samo mazariju. Paolo Gambara, unespokojeni skladatelj, kao Frenhofer traži apsolut posve zaslijepljen svojom mističkom vizijom glazbe, a kipar Sarrasine ludo se zaljubljuje u kastrata. Balzacovska scenografija ocrtava nemoguće ljubavi, neizrecive tajne u kojima se na poseban način vezuju erotičnost i estetičnost.’’
’’U izdanju Litterisa i uz likovno oblikovanje Crtaone pred nama se nalaze do sada na hrvatski neprevedena tri teksta posvećena problemu umjetnosti: "Nepoznato remek-djelo" o slikarskom perfekcionistu Frenhoferu, "Sarrasine" kojoj je Roland Barthes svojom analizom osigurao mjesto u klasicima kratke priče, i "Gambara" posvećena mističnoj viziji glazbe.
"Nepoznato remek-djelo", "Sarrasine" i "Gambara", tri su slavne Balzacove novele koje se odnose na slikarstvo, kazalište i glazbu te predstavljaju izabrani korpus tekstova posvećen umjetnosti, umjetniku i općenito stvaranju. U "Nepoznatom remek-djelu", slikarsko platno ima svoj život kao i slikar: ono otkriva dramu velikog umjetnika, učitelja i perfekcionista Frenhofera kojemu treba deset godina da završi sliku, a kad je pokaže prijateljima, oni u njoj vide samo mazariju. Paolo Gambara, unespokojeni skladatelj, kao Frenhofer traži apsolut posve zaslijepljen svojom mističkom vizijom glazbe, a kipar Sarrasine ludo se zaljubljuje u kastrata. Balzacovska scenografija ocrtava nemoguće ljubavi, neizrecive tajne u kojima se na poseban način vezuju erotičnost i estetičnost.’’
Topics
Publisher
- Prijavi se ili registruj da pošalješ komentar
Comments